U najvećem dijelu dva posljednja vijeka, životni vijek ljudi produživao se ubrzanim i postojanim tempom.

Tokom 1840-ih godina ljudi su u prosjeku živjeli nešto duže od četrdeset godina, ali nakon toga su, ranih 1900-ih, tokom viktorijanskog razdoblja bolja ishrana, higijena, uslovi življenja i razvoj sanitarnog sistema uticali na produženje životnog vijeka do šezdeset godina.

Kako je odmicao 20. vijek, uz izuzetak ratnih godina, ostvaren je dalji napredak uvođenjem opšte zdravstvene zaštite i vakcinacije djece, piše BBC.

Novi napredak ostvaren je sedamdesetih godina prošlog vijeka, zahvaljujući zdravstvenim postignućima u načinu liječenja, posebno pacijenata koji su doživjeli moždani i srčani udar.

Ti krupni koraci bili su toliko značajni da je, do početka 21. vijeka, očekivani životni vijek pri rođenju iznosio 80 godina za žene i 75 za muškarce. Trend se nastavljao na način da su demografi stanovnicima dodavali još po godinu dana života otprilike svake četiri godine.

Ali, potom je taj trend odjednom stao ili preciznije, prilično naglo se usporio, a prekretnica se dogodila 2011. godine.

Reklama

DEVIJACIJA ILI DUGOROČNI TREND?

U početku su se stručnjaci pitali da li je riječ o nekoj devijaciji. Naime, godina 2015. bila je izuzetak. Broj smrtnih slučajeva je naglo porastao, naročito tokom zime kada je svijetom kružio vrlo snažan soj gripe.

Ali, danas je jasno da se tu dogodilo i nešto više osim kratkoročne anomalije.

Prema posljednjim podacima Nacionalnog zavoda za statistiku za 2016-2018, isključene su posljedice teške zime. I premda se u međuvremenu dogodilo manje poboljšanje, brojke su još uvik niže nego što je to bilo ranije. Aktuelni trendovi upućuju na to da će trebati da prođe više od 12 godina da stanovnici Velike Britanije „dobiju“ još jednu godinu života.

POSTIGNUTA „GORNJA GRANICA“?

Neki naučnici smatraju da su, nakon toliko godina napredovanja ljudi jednostavno dostigli gornju granicu životnog vijeka.

Reklama

Najstarija živa osoba u zvaničnoj evidenciji bila je Francuskinja Žana Kalman koja je umrla u 123. godini, ali to je bilo prije više od 20 godina.

Prema rezultatima studije čije je rezultate objavio naučni časopis Nature, granica životnog vijeka čovjeka je, ako isključimo ekstreme poput Žane Kalman, oko 115 godina.

Drugi to ipak osporavaju. Jedan od njih je i američki genetičar Dejvid Sinkler koji je napisao knjigu „Životni vijek“, a u njoj piše o tome da bi poboljšanjem gena povezanih s dugovječnošću ljudi možda mogli da žive i duže od Žane Kalman.

Stručnjak za pitanja starenja engleske Nacionalne kancelarije za statistiku Edvard Morgan smatra da se iza ovog trenda vjerovatnije skriva složen raspon činioca. Kaže da bi volio da proširi istraživanje.

Engleski Zavod za javno zdravstvo već je sprovelo dio istraživanja. Po jednom objašnjenju u posliednjih nekoliko dekada nije bilo većih medicinskih ili zdravstvenih otkrića.

Ljudi, na primer, ne umiru više u tolikoj mieri od jedne bolesti, ali njihovo miesto zauzimaju druge. Uz veći broj ljudi koji uspijevaju da prežive srčane i moždane udare i rak, zabilježen je porast smrtnih slučajeva kao posljedica demencije.

Reklama

I dok medicinska zajednica nastoji da otkrije na koji način usporiti razvoj ove bolesti, rast očekivanog životnog vijeka je zaustavljen.

Zavod za javno zdravstvo Engleske proučavao je i uticaj siromaštva na dužinu životnog vijeka, a bivši savjetnik SZO Majkl Marmont vjeruje da ono igra određenu ulogu.

National Geographic Srbija / Hina