Nervoza ‘običnih’ investitora u akcije te potražnja središnjih banaka ide na ruku zlatu.

Rast cijene zlata u utorak je malo usporio nakon što je oštra rasprodaja na akcionarskim tržištima u ponedjeljak nakon širenja korona virusa u Kini i svijetu pokrenula investitore za potragom za financijskim „sigurnim lukama“.

U posljednjih godinu dana vrijednost unce najplemenitijeg metala povećana je za petinu i zlatom se trguje po gotovo 1600 dolara.

Oštra rasprodaja

Potražnju za zlatom dodatno je pojačala oštra rasprodaja akcija na globalnim berzama koja je na Wall Streetu rezultirala najoštrijim padom berzanskim indeksom od oktobra. No, djelomični oporavak berzi u utorak donio je predah u usponu zlata. Naime, uncom zlata se oko 15 sati trgovalo po 1573 dolara što je 0,2 posto niže nego dan ranije.

Unatoč tome, vrijednost zlata i dalje je na najvišem nivou od 2013. godine. Stoga se dio inostranih analitičara pita može li cijena dostići i 2000 dolara u ne tako dalekoj budućnosti. Podsjetimo, zlato je dostiglo rekordnu vrijednost od 1900 dolara tokom 2011. godine kada je dužnička kriza u evrozoni bila na vrhuncu.

Reklama

„Postoji niz stvari koje mogu poći krivo za akcionarsko tržište, a ekonomski utjecaj usporavanja kineske privrede zbog epidemije korona virusa mogao bi se osjetiti i globalno“, izjavio je za CNN Money David Beahm, predsjednik i izvršni direktor kompanije Blanchard & Co.

No, korona virus samo je dao dodatni podsticaj rastu cijene zlata. Analitičari podsjećaju da je zlato u uzlaznom trendu koji je započeo mnogo ranije nego se uopšte saznalo za postojanje virusa. Prošle godine tri snižavanja kamatne stope američke središnje banke pomogle su oslabiti vrijednost dolara.

To je zlato učinilo atraktivnijim ulaganjem, posebno otkako su kamatne stope u Evropi i Japanu zaronile i u negativne vrijednosti. Zlato nije jedini plemeniti metal koji je profitirao od zabrinutosti zbog niskih kamatnih stopa i slabijeg dolara.

Naime, i cijene srebra, platine i paladija, takođe, su skočile u posljednjih godinu dana. Tako se srebrom u utorak trgovalo po 17,72 dolara, platinom po 988 dolara, a paladijem po 2158 dolara. Američki financijski stručnjaci savjetuju kako bi dugoročni investitori trebali u svojim portfolijima imati 5 do 10 posto imovine u zlatu i akcijama proizvođača zlata.

Ralph Aldis, portfolio menadžer kompanije Global Investors smatra kako bi cijena zlata trebala nastaviti rasti, kako zbog rastuće nervoze „običnih“ investitora, već i zbog rastuće potražnje velikih središnjih banaka.

Podaci Svjetskog savjeta za zlato (WGC) pokazuju da je kupovina zlata od strane središnjih banaka u prva tri tromjesečja prošle godine porasla 12 posto na godišnjem nivou. Drugim riječima, središnje banke neto su povećale svoje zlatne zalihe za 547,5 tona.

Reklama

„Ova će godina biti još jedna u kojoj je cijena zlata porasla po dvoznamenkastim stopama. Mogla bi dostići novi rekordni nivo od 2000 dolara – ako ne ove godine, onda u bliskoj budućnosti“, ocjenjuje David Beahm.

Ovaj analitičar dodaje kako bi akcionarsko tržište u SAD-u približavanjem predsjedničkih izbora moglo postati nešto kolebljivije što će, takođe, ići na ruku cijeni zlata. Ralph Aldis smatra da je labava monetarna politika stvorila „nezdravo“ okružje za akcije što dio ulagača na akcionarskom tržištu čini nesigurnima.

Izvor: poslovni.hr