INVESTICIJE
Kreću radovi na dionici i poddionici Koridora 5C vrijedni 84 miliona evra
SARAJEVO – Ugovor o izgradnji dionice Počitelj – Bijača (LOT 1) i poddionice Počitelj – Zvirovići (LOT 2) Koridora pet ce potpisan je danas u sjedištu JP Autoceste FBiH.
Ugovore su potpisali Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH u ime investitora, u ime izvođača za LOT 1, Janming Liu, predstavnik „China State Construction Engineering Corporation Ltd.“, (Kina), te Jang Bo, u ime konzorcijuma izvođača radova „AzVirt L.L.C“ (Azerbejdžan), „Sinohydro Corporation Ltd.“ (Kina) i „PowerChina RoadBridge Group Co. Ltd.“ (Kina) za LOT2.
U svojstvu svjedoka, ugovore su potpisali ministar saobraćaja i komunikacija FBiH Denis Lasić, u ime „China State Construction Engineering Corporation Ltd.“ Janjun Li i u ime konzorcija izvođača radova „AzVirt L.L.C“, „Sinohydro Corporation Ltd.“ i „PowerChina RoadBridge Group Co. Ltd.“ svjedok potpisivanja ugovora je bio Ahmet Murat Turkoglu.
Vrijednost ugovora za izgradnju LOT-a 1 ( petlja Počitelj – početak mosta Počitelj i kraj mosta Počitelj – petlja Zvirovići ) iznosi 56.522,840,50 evra bez PDV-a, dok je vrijednost ugovora za izgradnju LOT-a 2 ( Most Počitelj ) iznosi 28.114.889,53 evra bez PDV-a.
Izgradnja poddionice Počitelj – Zvirovići finansira se iz sredstava osiguranih u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom investicionom bankom (EIB).
„Konačno smo dočekali da za ovaj bitan projekat od Počitelja do Zvirovića potpišemo ugovor o izvođenju radova i da krenemo u njegovu realizaciju. Na ovoj poddionici imamo jedan reprezentativan objekt, most Počitelj, koji je najimpresivniji u smislu izgleda, veličine i same konstrukcije na cijelom Koridoru pet ce. Ne treba govoriti koliko je za ovu sredinu projekat Počitelj – Zvirovići bitan. S njim ćemo uspjeti dobar dio saobraćaja koji sada ide magistralnom cestom, a koja vodi prema Hrvatskoj, prebaciti na autocestu i time ćemo omogućiti građanima, a pogotovo transportnim firmama da imaju brži i efikasniji pristup granici i luci Ploče“, kazao je Adnan Terzić.
Predstavnik „China State Construction Engineering Corporation Ltd“ Ksijao Hua izrazio je zadovoljstvo što će učestvovati u projektu na izgradnji evropskog Koridora pet ce.
„Željeli bismo da projekat Počitelj – Zvirovići posluži kao jedna velika mogućnost u jačanju odnosa građana BiH u jačanju prijateljstva između Kine i Bosne i Hercegovine kako bismo i sami dali doprinos razmjenama naših zemalja. Takođe, željeli bismo izgraditi jedan drugi most, a to je most prijateljstva između naše dvije zemlje“, rekao je on.
U ime konzorcijuma izvođača radova „AzVirt L.L.C, Sinohydro Corporation Ltd.“ i „PowerChina RoadBridge Group Co. Ltd.“ obratio se Jang Fan.
„PowerChina trenutno realizuje 2.776 različitih ugovora u 126 zemalja širom svijeta, a posebnno želim naglasiti 15 projekata u 9 zemalja Srednje i Istočne Evrope i naša grupacija spada u vodećih 10 svjetskih izvođača. Naša partnerska firma AzVert Company takođe je jedna velika i renomirana firma za cestogradnju u regionu. Zajedno sa našim partnerom zaista smo ubijeđeni da ćemo biti u mogućnosti da na jedan jako kvalitetan i dobar način implementiramo ovaj projekta na izgradnji mosta u Počitelju“, istakao je Jang Fan.
„Drago mi je da smo priveli kraju priču oko ova dva lota, jer kao što znate čitav ovaj posao dva puta je bezuspješno rađen i konačno s ovom dionicom ćemo probuditi građenje na južnom dijelu Koridora Vc. S ova dva lota i sa svim onim što je uprava JP Autoceste FBiH uradila u posljednje vrijeme trenutno imamo preko 35 kilometara na Koridoru Vc, gdje se izvode radovi, što je za svaku pohvalu. Intenzivno se rade poslovi oko finansijskog anganžmana od Ovčara do Mostara Jug, koji je jedan velik i zahtjevan projekt čijom ćemo realizacijom spojiti Mostar sa Sarajevom i dalje“, naglasio je Denis Lasić, ministar saobraćaja i komunikacija FBiH.
Poddionica Počitelj – Zvirovići duga je 11,75 kilometara, a najznačajniji objekat na poddionici je most Počitelj ukupne dužine 945 i maksimalne visine 100 metara, čijom će izgradnjom biti spojene dvije obale rijeke Neretve. Osim mosta, na poddionici će se graditi i petlja s naplatnim mjestom i pristupnim putevima do regionalnog puta Buna – Domanovići i magistralnog puta M-17, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa.
Predviđeni rok izgradnje za LOT 1 je 24 mjeseca, a za LOT 2 je 30 mjeseci.
Izvor: Nezavisne.com
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca